Sanja IV^EVI] METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID METAL AND BONE OBJECTS FROM THE SITE OF SV. VID UDK: 572.7+739> : 904 (497.5 Vid) "652/653" Izvorni znanstveni ~lanak Primljeno: 1. 12. 1998. Odobreno: 30. 12. 1998. Sanja Iv~evi} HR, 21000 SPLIT Arheolo{ki muzej Zrinsko-Frankopanska 25 Autorica obra|uje ko{tane i metalne predmete s lokaliteta Sv. Vid, u Vidu kod Metkovi}a. Ukupno je obra|en 31 predmet. Kao dijelovi no{nje odre|eni su fibula, ~etiri dugmeta, jedna ‘eljezna, te dvije srebrne kop~e; kao kozmeti~ki pribor ukosnice; predmeti svakodnevne uporabe su igle za {ivanje i ~avli, a uteg dio crkvenog inventara. Materijal ovdje obra|en ve}inom pripada kasnosrednjovjekovnom razdoblju, a ne{to je malobrojniji kasnoanti~ki materijal, te se datacijski uklapa u okvire s ostalim materijalom s tog lokaliteta. Obra|eni predmeti dio su inventara s lokaliteta Sv. Vid, u Vidu kod Metkovi}a, s istra`ivanja Arheolo{kog muzeja Split vo|enih poglavito 1990. i 1993. god., a radi se o nakitu poput fibula, kop~a i dugmadi; kozmeti~kim pomagalima poput ukosnica; te ~avlima, utezima i iglama za {ivanje. Bron~ana fibula pripada anti~kom razdoblju, tipolo{ki odre|ena kao rana zglobna fibula, koja je uobi~ajen i ra{iren tip na podru~ju cijele Europe s pripadaju}im analogijama u zapadnim i isto~nim provincijama Carstva, a kako su proizvo|ene u lokalnim radionicama pokazuju raznolikost u izvedbi detalja, {to se o~ituje na na{em primjerku u na~inu oblikovanja zavr{etka noge i vjerojatno je proizvod neke radionice s podru~ja Dalmacije. Ukosnice, naro~ito tip zastupljen u na{em materijalu, dakle, one koje su kori{tene za ~e{ljanje i pridr‘avanje kose pri izradbi frizure, nezaobilazan su nalaz na rimskim lokalitetima, kako u naseljima, tako i kao grobni prilog. Po na~inu oblikovanja glave na{i primjerci datirani su u 4. st. Kop~e za odje}u i dugmad ne izdvajaju se oblikom, izvedbom, niti materijalom od nalaza te vrste s podru~ja Hrvatske u srednjem vijeku. * ** Ovaj rad sastavni je dio posebnog otiska Narona I. Autor crte‘a je Ika Prpa-Stojanac, M 1:1. 194 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID Utezi nisu neuobi~ajen nalaz u blizini crkava u kojima su kori{teni za ote‘avanje zavjesa i ostalog tekstilnog inventara crkve; izra|eni od olova, ili olova i ‘eljeza, kao {to je slu~aj s primjercima iz Salone, koji se ~uvaju u Arheolo{kom muzeju Split. Okrugli uteg (kat. br. 15) vje{ao se pomo}u klin~i}a koji je bio raskovan na gornjoj strani, tako da se mogao privezati ili provu}i kroz rupicu na tkanini. Takvi su isti na|eni na lokalitetu Podgra|e-Ras1 u kasnoanti~kim slojevima. ^avli, ‘eljezni i bron~ani (kat. br. 16-31), kojima se spajao namje{taj, kov~ezi i ostali predmeti od drva, kao i okrugli o{te}eni bron~ani predmet (kat. br. 14) neodre|ene namjene, ne mogu se preciznije datirati. Fibula U prostoriji zapadno od krstionice na|ena je bron~ana fibula 20 cm ispod podnice. Lu~na fibula (kat. br. 1, sl. 1), imala je zglobni mehanizam za kop~anje igle, zglobni tuljac izveden je savijanjem luka prema unutra, {to je ne{to raniji na~in oblikovanja od onog koji se izvodio na isti na~in, ali savijanjem luka prema vani. Igla je bila pri~vr{}ena osovinom za luk trokutasta oblika jer se od tuljca, koji je jednake {irine kao i luk na tom dijelu, postupno su‘ava prema kratkoj nozi sa zavr{etkom u obliku trna savijena u spiralu. ^etvrtasti dr‘a~ igle dug je koliko i noga. Takav tip fibule rasprostranjen je na podru~ju cijele Europe, tako analogije postoje u Francuskoj, Belgiji, [panjolskoj, Njema~koj, Italiji, [vicarskoj, Austriji, ^e{koj, Ma|arskoj, Rumunjskoj,2 Gr~koj, Sloveniji, Bosni i Hrvatskoj.3 Najbrojnije su zastupljeni u sjevernoj Italiji,4 a ~esta je pojava tog oblika na podru~ju Galije, gdje su za to podru~je svrstane u tipologiju M. Feugére tip 21a 1- fibule glatka luka ukra{enog pe~atiranjem ili urezivanjem. Kako su proizvo|ene u razli~itim radionicama, razlikuju se u detaljima izvedbe i ukra{avanja. U Galiji su datirane grobnim nalazima od 2. pol. 1. st. pr. Kr., te traju kroz augustovsko-tiberijevsko razdoblje, za podru~je [vicarske ih Ettlinger5 datira od 25. pr. Kr. do 5. po. Kr., Z. Mari}6 u fazu Vb (od 35. pr. Kr. do 10.-20. po. Kr.), i to na osnovi nalaza u Jezerinama. Na primjercima iz Siska7 zavr{etak noge je formiran u obliku dugmeta ili jezi~ka. Kod primjerka iz Vida noga zavr{ava u obliku jezi~ca, koji je 1 2 3 4 5 6 7 POPOVI] 1999: 118, 119; kat. br. 156; sl. 66,11. POPESCU 1941-1944: T. 3, 21. FEUGÉRE 1985: sl. 38. FISCHER 1966: 23,24. ETTLINGER 1973: 29. MARI] 1968: 5, T. VI,4. KO[]EVI] 1980: 14. T. II,14. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 195 savijen spiralno {to je osobitost u odnosu na analogije kod nas i u Europi. Zanimljiv je primjerak iz Chiusija8 kojem je luk ukra{en sli~no kao i kod na{eg primjerka s razlikom da su linije urezane, dok su kod na{eg primjerka utisnuti nizovi to~kica; noga je kod navedenog primjerka izdu‘ena i savijena prema natrag. Velika je sli~nost s primjerkom iz Vi{i}a9 u Hercegovini. Postoji mi{ljenje da te fibule nisu proiza{le iz kasnolatenskih, kako dr‘e ve} spomenuti autori, ve} da nastaju pojednostavnjivanjem tipa aucissa, te da ih je potrebno datirati kroz 3. i 4. st. po. Kr.10 To se odnosi na podru~je Mezije, gdje nisu zastupljene kasnolatenske fibule iz kojih bi se razvile rane zglobne. Unutar samog tipa odvajaju se s obzirom na dr‘a~ igle, koji je na primjerku iz Vida prili~no visok, pa bi i{ao u ne{to kasniju varijantu. Za na{e podru~je te{ko je uop}eno govoriti o zastupljenosti pojedinih tipova fibula dijelom zbog neistra‘enosti, a dijelom zbog nepubliciranosti nalaza. Spiralan zavr{etak noge na na{em primjerku, kakav nema niti jedan meni poznat primjerak, argument je za lokalnu proizvodnju. Ostali materijal na|en na lokalitetu op}enito i u kontekstu s fibulom upu}uje na zaklju~ak da je, mo‘da, fibula iz Vida nastala u kasnoanti~kom vremenu, kao pojednostavnjen oblik aucissa fibule, naro~ito {to postoji naznaka lokalne proizvodnje, iako pri takvom stanju istra‘enosti ne mo‘emo donijeti kona~ne zaklju~ke o tom pitanju. Ali u pravilu su tipovi fibula, koji su postali jako popularni, proizvo|eni u raznim radioni~kim sredi{tima kako bi se zadovoljile potrebe tr‘i{ta, pa na taj na~in stvaraju razlike unutar pojedinog oblika koje, ipak, ne prelaze granice ujedna~enosti da ga se ne bi odredilo kao posebnu skupinu. Na{ primjerak mogao je, dakle, predstavljati svojevrstan lokalni pre‘itak ranog tipa fibule sve do 3. i 4. st. po. Kr., kako su takvi tipovi datirani u Meziji. Ukosnice Ko{tane igle s ukrasnom glavom slu‘ile su kao ukosnice, dakle, za pri~vr{}ivanje i ukra{avanje frizure, (acus crinale, comatoria). One s jednostavnijom glavom, obi~nom kuglastom ili jajastom, ponekad nemarno izra|enom, uporabljivale su se za ~e{ljanje, oblikovanje kose u frizuru, te za uvijanje (acus discerniculum), dok su rasko{niji primjerci koristili za pri~vr{}avanje vrpca, mre‘ica, i dijadema na glavu, dakle, isticane su na vidljivim mjestima. Igle se obi~no tipolo{ki dijele prema obliku glave; osnovna je podjela na neukra{ene, jednostavne i one s ukrasnom glavom. 8 RIECKHOFF 1975: sl. 5,7. RIECKHOFF 1975: sl. 6, 4. 10 BOJOVI] 1983: 22-23. 9 196 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID Zadr‘at }emo se na iglama jednostavno obra|ene glave jer s lokaliteta Sv. Vid potje~u tri primjerka od kojih jednom (kat. br. 2, sl. 2) nije sa~uvana glava, te se ne mo‘e tipolo{ki opredijeliti, dok preostala dva primjerka imaju jednostavnu, jajastu glavu i, po svemu sude}i, kori{tene su za ~e{ljanje. Obje ukosnice (kat. br. 3, 4, sl. 3,4) spadaju u tip sa jajastom glavom koja je u donjem dijelu ravno odsje~ena, tako da je nagla{en prijelaz iz glave u tijelo igle. Tijela igle imaju vretenast oblik; u gornjem dijelu {ire, a potom su su‘ene prema glavi. Razlikuju se po dimenzijama glave, tako je kod primjerka 1107 izdu‘enija i ne{to zao{trenija na vrhu, dok je kod drugog primjerka oblija na vrhu i kra}a, te oblikom podsje}a na gljivu, kako u svojoj tipologiji M. Bíró11 i naziva taj tip igle: igle s glavom u obliku gljive (tip II/1), tuma~e}i ravno odrezan donji dio potrebom da se bolje u~vrsti kosa prilikom izradbe frizure. U istoj bi tipologiji primjerak 1107 pripadao u skupinu igala s jajastom glavom (tip III).12 Datirane su u 3.- 4. st. Analogije nalazimo na podru~ju cijelog Rimskog Carstva datirane od 2. do 4. st. po. Kr. U Sirmiju13 su datirane u 4. st., primjerci iz Gorsiuma14 idu u 4. st., dok ih Ruprechtsberger15 okvirno stavlja u kasnoanti~ko razdoblje. Primjerci iz Intercise, na|eni u grobovima, datirani su u 4. st; isto se datiraju i igle iz anti~ke Diane u Gornjoj Meziji.16 Najbli‘e analogije na|ene su na lokalitetu Njive-Podstrana, u Vidu, gdje su prona|eni gotovo identi~ni primjerci datirani u 3. ili 4. st.17 Kop~e Kako su kop~e kori{tene u svakodnevnom ‘ivotu kao dio no{nje, ~est su prilog u grobovima i redovit su inventar starohrvatskih grobova. Najvi{e ih je nala‘eno u mu{kim grobovima, ne{to manje u ‘enskim i dje~jim, i to na trbuhu, uz bok ili kod stopala, {to im onda odre|uje i funkciju zakop~avanja obu}e ili pojasa. 11 12 13 14 15 16 17 BÍRÓ 1987: 180, sl. 17, 91. BÍRÓ 1987: 180. sl. 17, 93. [ARANOVI]-SVETEK 1981: 152, T. I,15; T. II,3 BÍRÓ 1987: sl. 15, 114, 116, 120, 121. RUPRECHTSBERGER 1979: 90, 91, kat. br. 83-85. PETKOVI] 1995: T. XII, 17,18. BULJEVI], Njive-Podstrana: Groblje iz vremena seobe naroda u Naroni, istra‘ivanja 1994., ~lanak je u pripremi za VAHD 90-91, kat. br. i sl 13, 35, 36. Zahvaljujem se kolegici Z. Buljevi} na dopu{tenju za kori{tenje neobjavljenih ~lanaka. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 197 Jednostavne, neukra{ene pre|ice me|usobno su su razlikovale po obliku i materijalu; mogle su biti oblikovane kru‘no kao {to je na{a, polukru‘no, kakvih je najvi{e ili pravokutno. Materijali od kojih su proizvo|ene su ‘eljezo i bronca, ali zbog jednostavnosti izradbe nije ih mogu}e pobli‘e datirati od srednjovjekovnog razdoblja s tim da se ~ini kako su one izra|ene od bronce trajale ne{to du‘e od ‘eljeznih, kojima pripada i na{ primjerak. @eljezna kop~a iz Vida (kat, br. 5, sl. 5) kru‘na je oblika, presjek pre|ice tako|er je kru‘an, a trn je pri~vr{}en za pre|icu tako da mu je jedan kraj raskovan u vrp~icu i savijen oko pre|ice. Presjek trna ne mo‘e se ustvrditi sa sigurno{}u zbog korozije, ali se ~ini da je bio polukru‘an. Takve su kop~e prona|ene na srednjovjekovnom groblju Begova~a, u Biljanima Donjim kod Zadra,18 Crkvini u Galovcu,19 gdje su na|ene bron~ane kop~e takva oblika, a ‘eljezne analogije nalazimo na groblju kod crkve Sv. Spas u Vrh Rici.20 Za nekropolu u Begova~i navedene su te kop~e kao karakteristi~an grobni nalaz goti~kog sloja.21 Dvije srebrne kop~e (kat. br. 6, 7, sl. 6,7) na|ene u grobu kori{tene su, vjerojatno, za kop~anje gornjeg dijela odje}e, s obzirom da su prona|ene jedna uz rame, a druga uz rebra. Kru‘ne rupice slu‘ile su za pri{ivanje na odje}u. Na~in izradbe i motivi ukrasa upu}uju na razdoblje 14.-15. st., koje je zastupljeno na tom lokalitetu i ostalim materijalom. Monogram S mogao se odnositi na vlasnika kop~e, odnosno mogla je biti izra|ena po narud‘bi, iako je S kao monogramsko slovo, mo‘da, upotrijebljeno kao ~isto dekorativan element. Dugmad U 7. st. uporaba fibula izlazi iz mode, odje}a se nosi {ivana i kop~a se pomo}u dugmadi. ^est nalaz u grobovima tijekom cijelog srednjovjekovnog razdoblja upravo je kuglasta ili blago bikoni~na {uplja dugmad s u{icom kru‘na ili elipsasta oblika. S lokaliteta Sv. Vid, ~etiri su takva predmeta; tri su glatke, neukra{ene povr{ine (kat. br. 9-11, sl. 9-11), a jedan (kat. br. 8, sl. 8), bikoni~na oblika, ukra{en je rebrima po cijeloj povr{ini. U{ica, koja je lemljenjem spojena na gornjem kraju, mogla je biti izra|ena od kru‘no savijene ‘ice na du‘em vratu, ili elipsasta oblika, tako da se izravno spaja s kuglastim tijelom. Dugmad 18 JELOVINA-VRSALOVI] 1981, 80, T. X, 188; 94; T. XXXV, 505; 102, T. XLVI, 60. 19 BELO[EVI] 1993: T. XXX, 1,2. 20 PETRINEC-JAK[I] 1996: 44, G 521;60, G 677; 63, G 693, 123, kat. br. 108. 21 JAK[I] 1989: T. VI. 198 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID kuglasta oblika s ukrasom ili bez njega uporabljivana su sve do 18. st., {to ote‘ava precizno datiranje, uglavnom se to ~ini jedino na osnovi ostalih nalaza u zatvorenim cjelinama. Svako je dugme imalo pravilnu kru‘nu rupicu uz u{icu, a izra|ivana su tako da su se dvije polukugle spajale na sredini, kako je vidljivo na svim predmetima. Jedina podjela koju bi bila mogu}a jest ona na obi~nu neukra{enu i ukra{enu dugmad koja je istovremeno imala dvostruku ulogu - ukrasa i kop~e. Ipak, takva ih podjela ne odre|uje vremenski niti prostorno. Osim od bronce, izra|ivani su i od srebra. Od ~etiri primjerka iz Vida jedan je srebrn, dok su tri bron~ana. Analogni primjerci postoje na podru~ju cijele srednjovjekovne Hrvatske, te u karantansko-ketla{koj i bjelobrdskoj kulturi, gdje su naro~ito ~esti. Op}enito se dr‘e za slavenski element u no{nji koji je slu‘io za kop~anje gornjih dijelova odje}e. Analogni primjerci s bliskih podru~ja su iz Biljana Donjih, 22 s Majsana, 23 Solina, 24 Greblja, Sv. Spasa, 25 a i u isto~nim podru~jima 26 nalazimo iste takve uporabljive predmete. Dakle, jedan tipolo{ko-kronolo{ki ra{iren i ujedna~en predmet; tipolo{ki za podru~je Hrvatske i susjednih zemalja, te kronolo{ki kroz srednji vijek, sve do u novo doba. Za podrijetlo dugmadi u starohrvatskim grobovima dr‘i se da je proizvo|ena u doma}im radionicama po bizantskim uzorima od IX. do XII. st., a kao oblik se zadr‘ava i kasnije, kao {to je ve} spomenuto.27 Igle za {ivanje Dvije igle izra|ene od bron~ana lima, savijena u tuljac, slu‘ile su za {ivanje. Na jednom kraju su u‘e, a na drugom, {irem kraju, bile su rupice za provla~enje niti. Igla kat. br. 12, sl 12, imala je dvije kru‘ne pravilne rupice, dok je druga (kat. br. 13, sl. 13.) imala samo jednu. Analogije nalazimo na lokalitetu Sv. Spas.28 22 23 24 25 26 27 28 JELOVINA-VRSALOVI] 1981: T. XXXI, 437. FISKOVI] 1981: T. VII, 16. JURI] 1993: T. II, 13-15. PETRINEC-JAK[I] 1996: 24, G 184, 39, G 446, 50, G 591, na|en je, tako|er, ve}i broj srebrne dugmadi na istom lokalitetu. ^OROVI]-LJUBINOVI] 1958: sl. 1, 1,2; sl. 5. JELOVINA 1976: 113. PETRINEC-JAK[I] 1996: 107, G III, g. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 199 Predmeti obuhva}eni ovim ~lankom podijeljeni su u skupine po namjeni. Dijelom je materijal namijenjen odijevanju, dijelom za kozmeti~ku uporabu, a ostali materijal je dio namje{taja (~avli, utezi). Sveukupno je obra|en 31 predmet od ~ega su tri predmeta od kosti ukosnice, a ostali su od bronce (fibula, dugmad, igle za {ivanje, ~avli), ‘eljeza (kop~a, ~avli) ili srebra (dvodijelne kop~e, dugme). Kao dijelovi no{nje odre|eni su: fibula, ~etiri dugmeta, jedna ‘eljezna, te dvije srebrne kop~e; kao kozmeti~ki pribor - ukosnice, predmeti svakodnevne porabe su igle za {ivanje i ~avli, a uteg dio crkvenog inventara. Materijal ovdje obra|en ve}inom pripada srednjovjekovnom razdoblju, a ne{to je malobrojniji kasnoanti~ki materijal. Metalni i ko{tani inventar time se uklapa u datacijske okvire ostalog materijala s lokaliteta Sv. Vid, u Metkovi}u. KATALOG kat. br. 1 inv. br. 1110,* fibula, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 3, 4. st. aneks zap. od krstionice, 0,10 cm ispod podnice, dulj. 3,7 cm, lu~na, zglobna fibula, igla je ispala, ali je sa~uvana, luk fibule izravno se nastavlja na zglobni tuljac koji je jednake {irine kao i luk na tom dijelu, postupno se su‘ava prema nozi fibula koja je duga koliko i ~etvrtasti dr‘a~ igle, ukras je izveden linijama, nizovima uboda koji teku uz rub luka, te jedan ide sredinom luka i blizu glave se dijeli, te se trokutasto {iri prema krajevima zglobnog tuljca, noga fibule zavr{ava spiralno savijenom vrp~icom. (Sl. 1) kat. br. 2 inv. br. 1105, ukosnica, kost, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 4. st., du‘. 5,5 cm, ulomak ukosnice, nedostaje glava i vrh igle. (Sl. 2) kat. br. 3 inv. br. 1107, ukosnica, kost, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 4. st., du‘. 8 cm, ukosnica, glava je jajasta oblika, nepravilno obra|ena, s donje strane zaravnjena tako da je nagla{en prijelaz u tijelo igle koje je vretenasta oblika, zadebljano u gornjem dijelu i ponovno se su‘ava prema glavi. (Sl. 3) kat. br. 4 inv. br. 1108, ukosnica, kost, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 4. st., du‘. 5,7 cm, ukosnica, glava je gljivasta oblika, nepravilno obra|ena, s donje strane zaravnjena tako da je nagla{en prijelaz u tijelo igle koje je vretenasta oblika, zadebljano u gornjem dijelu i ponovno se su‘ava prema glavi. (Sl. 4) * Arheolo{ka zbirka Narone u Vidu. 200 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID kat. br. 5 inv. br. 1099, kop~a, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, iznad G 24 i G 25, pr. kop~e 3,3 cm, pr. pre|ice 0,5 cm, dulj. trna 3,5 cm, kru‘na kop~a, presjek pre|ice kru‘an, presjek trna, vjerojatno, polukru‘an kojem je trn pri~vr{}en s jedne strane na na~in da je trn plo~asto raskovan, te savijen oko pre|ice. (Sl. 5) kat. br. 6 inv. br. 1117, dvodijelna kop~a, srebro s pozlatom, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 14, 15 st. G 37, uz rame, dulj. 3,9 cm, dulj. plo~ice s kukicom 2,3 cm, dulj. plo~ice s alkicom 2 cm, vis. 1,6 cm, deblj. 0,2 cm, kop~a se sastoji od dvije kru‘ne plo~ice koje na ~etiri kraja imaju istake u obliku ljiljana, sredi{te im je istaknuto i zaobljena vrha, a ostali dio je ukra{en perforacijama kru‘na oblika uz svaki kraj po dvije, te izme|u njih, u obliku spojenih triju rupica, jedna plo~ica ima kukicu, a druga alkicu pomo}u kojih su se spajale, odnosno kop~ale. Par kru‘nih rupica koje su se nalazile uz svaki kraj plo~ice slu‘ile su za pri{ivanje kop~e na tkaninu predmeta kojeg su kop~ale. (Sl. 6) kat. br. 7 inv. br. 1118, dvodijelna kop~a, srebro s pozlatom, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, 14, 15 st. G 37, uz rebra, dulj. 3,9 cm, dulj. plo~ice s kukicom 2,3 cm, dulj. plo~ice s alkicom 2 cm, vis. 1,6 cm, deblj. 0,2 cm, plo~ica s alkicom identi~na kao 1117, dok je ona s kukicom, iako istih dimenzija, ukra{ena na druga~iji na~in, istake na rubovima u obliku ljiljana su identi~ne, a sredi{nji je dio monogram: slovo S u ~etverokutu. Kop~a je izra|ena, kao i prethodna, lijevanjem, o~ito po istom predlo{ku, osim dijela s monogramom. (Sl. 7) kat. br. 8 inv. br. 1100, dugme, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, G 27, pr. 1,1 cm, dugme je blago bikoni~na oblika, ukra{eno vertikalnim rebrima po cijeloj povr{ini, nedostaje u{ica, rupica uz mjesto gdje se u{ica spajala s kalotom. (Sl. 8) kat. br. 9 inv. br. 1101, dugme, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, u apsidi, pr. 1,1 cm, vis. s u{icom 1,5 cm, dugme kuglasta oblika, glatke neukra{ene povr{ine s elipsastom u{icom spojenom na kalotu, rupica uz u{icu, sastavljeno je od dvije polukalote, vodoravan spoj vidljiv na sredini. (Sl. 9) kat. br. 10 inv. br. 1102, dugme, lo{a slitina srebra, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, u apsidi, pr. 0,9 cm, vis. s u{icom 1,5 cm, dugme kuglasta oblika, glatke neukra{ene povr{ine s u{icom koja je kru‘na oblika spojena s kalotom vratom od ‘ice, VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 201 kru‘na rupica uz u{icu, sastavljeno je od dvije polukalote, vodoravan spoj vidljiv na sredini. (Sl. 10) kat. br. 11 inv. br. 1104, dugme, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, pr. 0,9 cm, vis. s u{icom 1,7 cm, dugme kuglasta oblika, glatke neukra{ene povr{ine s u{icom koja je kru‘na oblika odvojena od kalote pomo}u ‘ice, sastavljeno je od dvije polukalote, rupica uz u{icu, vodoravan spoj vidljiv na sredini. (Sl. 11) kat. br.12 inv. br. 1103, igla za {ivanje, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, u apsidi, du‘. 3 cm, pr. 0,35 cm, igla na~injena od bron~ana lima, tako da je savijen u tuljac, dvije rupice na {iroj strani. (Sl. 12) kat. br. 13 inv. br. 1106, igla za {ivanje, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 3 cm, pr. 0,35 cm, na~injena od bron~ana lima, savijena u tuljac, na {iroj strani rupica za provla~enje niti. (Sl. 13) kat. br. 14 inv. br. 1115, kru‘ni recipijent, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, u prostoriji zapadno od krstionice, pr. 4,9 cm, vis. 0,6 cm, bron~ani predmet uzdignutih rubova, s vanjske strane ukra{en urezima, i to na sredini dna, te uz rub, na sredini je prili~no o{te}en. Ne mo‘e se ustvrditi namjena. (Sl. 14) kat. br. 15 inv. br. 1109, uteg olovo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, pr. 1,6 cm, vis. s dijelom za vje{anje 2,1 cm, okrugao uteg koji je izra|en tako da je spojen od dva polukru‘na dijela, vidljiv je spoj , s jedne strane mu je zalemljena plo~ica koja je slu‘ila vjerojatno za vezivanje vrpce pomo}u koje se vje{ao. (Sl. 15) kat. br. 16 inv. br. 1111, ~avao, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 4,9 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. (Sl. 16) kat. br. 17 inv. br. 1112, ~avao, bronca, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 2 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. 202 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID kat. br. 18 inv. br. 1116, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 5,6 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 19 inv. br. 1119, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 7,3 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. (Sl.17) kat. br. 20 inv. br. 1120, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 5,1 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 21 inv. br. 1121, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 11,5 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. (Sl.18) kat. br. 22 inv. br. 1122, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 6,2 cm, presjek tijela ~etvrtast, (Sl.19) kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 23 inv. br. 1123, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 6,6 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 24 inv. br. 1124, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 5,2 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 25 inv. br. 1125, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 6,7 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 26 inv. br. 1126, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 4,9 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 27 inv. br. 1127, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 4,7 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 28 inv. br. 1128, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 6,9 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 203 kat. br. 29 inv. br. 1129, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 4,9 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. kat. br. 30 inv. br. 1130, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 6 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. (Sl.20) kat. br. 31 inv. br. 1131, ~avao, ‘eljezo, Sv. Vid, Vid kod Metkovi}a, du‘. 5,8 cm, presjek tijela ~etvrtast, kru‘na glavica zaobljena s gornje strane. LITERATURA B e l o { e v i } 1993 BELO[EVI], Ishodi pete zavr{ne kampanje istra‘ivanja lokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 31 (18), Zadar 1993, 121-141. B í r ó 1987 M. T. BÍRÓ, Bone-carvings from Brigetio in the Collection of the Hungarian National Museum, Acta Archaeologica, XXXIX, fasc. 3-4, Budimpe{ta 1987, 155-187. B í r ó 1987 M. T. BÍRÓ, Gorsium Bone Carvings, Alba Regia, XIII, Székesfehérvár 1987, 25-63. B o j o v i } 1983 D. BOJOVI], Rimske fibule Singidunuma, Beograd 1983. ^ o r o v i } - L j u b i n o v i } 1985 M. ^OROVI]-LJUBINOVI], Prokupa~ki nalaz srpskog srednjovjekovnog nakita, Zbornik Narodnog muzeja I, Beograd 1958, 145-160. E t t l i n g e r 1973 E. ETTLINGER, Die römischen Fibeln in der Schweiz, Bern 1973. F e u g è r e 1985 M. FEUGÉRE, Les fibules en Gaule Méridionale, Paris 1985. F i s c 1h e r 1966 F. FISCHER, Frühe Fibeln aus Aquileia, Aquileia Nostra 37/1966, 7-26. F i s k o v i } 1981 C. FISKOVI], Ranosrednjovjekovne ru{evine na Majsanu, SP III, sv. 11, Split 1981, 137-163. 204 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID J a k { i } 1989 Crkve na Begova~i i problem starohrvatskih nekropola, Diadora 11, Zadar 1989, 407-433. J e l o v i n a - V r s a l o v i } 1981 D. JELOVINA- D. VRSALOVI], Srednjovjekovno groblje na Begova~i u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III/sv. 11, Split 1981, 55-136. J e l o v i n a 1976 D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, Split 1976. J u r i } 1993 R. JURI], O srednjovjekovnom nakitu kod crkve Sv. Nikole u Solinu, VAHD 85/1993, 167-176. K o { ~ e v i } 1980 R. KO[^EVI], Anti~ke fibule iz Siska, Zagreb 1980. M a r i } 1968 Z. MARI], Japodske nekropole u dolini Une, GZM XXIII/1968, 5-79. M i l o { e v i } 1990 D. MILO[EVI], Nakit od XII do XV st. iz zbirke Narodnog muzeja, Beograd 1990. P e t k o v i } 1995 S. PETKOVI], Rimski predmeti od kosti i roga sa teritorije Gornje Mezije, Beograd 1995. P e t r i n e c - J a k { i } 1996 M. PETRINEC-N. JAK[I], Kasnosrednjovjekovno groblje kod crkve Sv. Spasa, SHP III/23, Split 1996. P o p e s c u 1941-1944 D. POPESCU, Fibeln aus den Nationalmuseum für Altertumer in Bucuresti, Dacia IX-X/1941-1944, 485-505. P o p o v i } 1999 M. POPOVI], Tvr|ava Ras, Arheolo{ki institut, Posebna izdanja 34, Beograd 1999. R i e c k h o f f 1975 S. RIECKHOFF, Münzen und Fibeln aus dem Vicus des Kastells Hüfingen, Saalburg Jahrbush XXXII/1975, 5-105. R u p r e c h t s b e r g e r 1979 E. M. RUPRECHTBERGER, Die römischen Bein-und Bronzenadeln aus den Museen Enns und Linz, Linz 1979. [ a r a n o v i } - S v e t e k 1981 V. [ARANOVI]-SVETEK, Tipologija ko{tanih predmeta iz Sirmijuma, Rad Vojvo|anskih Muzeja, 27, Novi Sad 1981, 149-179. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 205 METAL AND BONE OBJECTS FROM THE SITE OF SV. VID (Su m m a r y ) The treated objects are a part of the inventory from the site of Sv. Vid at Vid near Metkovi}. Some were used as jewellery: fibula, buckles and buttons, some as accessories e.g. hairpins, and some were used as tools: nails, weight and needles for sewing. Bronze fibula is dated back in Roman period, as well as hairpins, one of the mostly used forms in the period, the form of a simple pin used for combing and doing the hair. Weights are not an unusual find near churches where they were used to make church curtains and other textile inventory heavier. Buckles for clothes and buttons do not differ in form, execution, nor material from other material of the kind, in the territory of Croatia in the Middle Ages. Both iron and bronze nails, used for holding wooden furniture together, as well as a round damaged bronze object of unidentified purpose can not be dated more accurately. Fibulae and hairpins are dated in the late Roman period, iron buckle and bronze buttons are dated in the long period between the twelfth and eighteenth century in this part of the country, and two silver buckles are dated in the fourteenth and fifteenth century. Translated by Danica [anti} 206 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID 1. 2. 3. 4. 6. 5. 7. 8. 9. 10. 11. VAHD 87- 89/1994-1996, str. 193-208 12. 207 13. 14. 15. 16. 17. 208 METALNI I KO[TANI INVENTAR S LOKALITETA SV. VID 19. 18. 20.